HiES - Flash Gordon

ZANIMLJIVO

Obrađeno i preuzeto iz "Flash Gordon - naj SF strip svih vremena", Hrvoja Prčića

saac Asimov, legenda među piscima znanstvene fantastike, objasnio je jednom tri osnovne tematske cjeline ovog, možda čak najpopularnijeg žanra na svijetu, služeći se primjerom izuma nevjerojatne naprave -- kočije bez konja koja se naziva automobil. Prema Asimovu, tri su osnovna pristupa ovom otkriću, međusobno različita, iako se katkada prepliću.

Flash Gordon,
Alexandera Raymonda

Prvi je znanstveni, futurološki, predviđajući, edukativni: pisac opisuje to čudo tehnike i najčešće stručnim riječima profesora-izumitelja objašnjava njegov rad, principe, tehničko savršenstvo, pokazuje sheme i sl., a opis mu kulminira demonstriranjem nevjerojatnih moći izuma, vozeći se na osiguranoj pisti zadivljujućom brznom od 30 km/h.

Drugi je pisac koji najkvalitetnije prilazi problemu, obrađujući ga kroz društvena, psihološka i filozofska pitanja -- on usput spominje sve tehničke osobine koje su nebitne i promatra učinak kojeg na ljudsku zajednicu stvara to "čudovište" koje juri ulicama nevjerojatnom brzinom od 30 km/h, zagađuje zrak, mijenja čovjekov odnos prema vremenu i okolini, donosi socijalne razlike i slično.

Treći SF autor više je sklon zabavi i piše takozvanu pustolovnu znanstvenu fantastiku: ćaknuti znanstvenik izumi nevjerojatno samohodno vozilo, no ukradu ga banditi koji usput povedu prelijepu profesorovu kćerku kao taoca. Začudnom brzinom od 30 km/h za njima u drugom vozilu hita mladi, zgodni i snažni asistent, koji ih nakon vratolomne jurnjave sustiže, sredi sve zločeste dečke, oslobodi ljepoticu i onda njih dvoje žive stretno i veselo do kraja života.

Najtipičniji oblik ovakvog pisanja u SF-u su space-opere, svemirske pustolovine u kojima se redaju jurnjave svemirom u najnevjerojatnijim letjelicama, po najnemogućijim svjetovima, gdje pršte blasteri, blistaju zavodljive ljepotice ... a najslavniji predstavnik tog podžanra nesumnjivo je FLASH GORDON.

Alexander Gillespie Raymond rođen je 2. listopada 1909. u New Rochelleu u državi New York. Kao dvanaestogodišnjak ostao je bez oca pa se morao svojski baviti sportom i tako zaslužiti stipendiju za Iona Preparatory School i koledž Notre Dame, a nakon školovanja postaje činovnik na burzi. Slom burze 1929. slomio je i njegovu burzovnu karijeru, pa se upisao na Grand Central School of Art, probijajući sebi put ka prijestolju stripa. Prvi njegovi radovi bili su asistentski na stripovima 'Tillie the Toiler', 'Blondie' (tada najpopularnijem svjetskom stripu) i 'Tim Tyler's Luck', nakon čega dobiva stalan posao kod King Features Syndicate-a. Inače, uzoru su mu bili radovi poznatih crtača Matta Clarka i Charlesa Dana Gibsona.

Flash Gordon

7. siječnja 1934. godine Alex Raymond je predstavio svijetu novog junaka -- Flasha Gordona, igrača pola i diplomca Yale-a. I legenda bješe rođena! Ideju za ovaj svevremenski strip-serijal dao je novinar Joe Connolly prema romanu 'Sudar svjetova' (When Worlds Collide) Philipa Wylie i Edwina Balmera.

Nevjerojatne, slikovite, čudesne, svemirske, maštovite, raskošne, fantastične pustolovine ovog junaka space-opere ne treba posebno opisivati, jer su stripovi o njemu mnogo puta objavljivani (ali vrlo rijetko na hrvatskom jeziku!), od njegovog prvog leta na planet Mongo do najnovijih pustolovina kao člana svemirske policije. Kaiševi, table, cijele epizode i albumi predstavili su publici svemoćnog plavokosog ljepotana Gordona, njegovog prijatelja genijalnog Hansa Zarkova i prelijepu djevu Dale Arden.

I odmah uočavamo arhetipe: inteligentni, sposobni američki diplomac educiran u čuvenom anglosaksonskom znanstveno-sportskom režimu; ludi znanstvenik njemačko-ruskog podrijetla; djeva nježna i ženstvena, vjerna i odana, francuskog prezimena; glavni neprijatelj je pripadnik žute, kosooke rase; tehnološki futurizam i fantastični predjeli kao scenografija.

Dakako, za više od pedeset godina izlaženja 'Flash Gordon' je doživio mnoge promjene, ali arhetipski, klišejizirani, romantični, muškošovinistički i pustolovni pristup zadržao je i do danas.

Raymond je počeo crtati Flasha u nedjeljnom izdanju svojim tipičnim, hiperrealističnim crtežom, punim dinamike, s dorađenim detaljima. U prvim radovima crtež gradi s debelim, masnim linijma, dugim potezima, zacrnjenim i zakrivljenim plohama. Poslije mijenja stil do vrhunske preciznosti koja mu donosi slavu jednog od najvećih strip crtača u povijesti.

Iznimnu pažnju poklanja ljudskom liku koji uvijek dominira kadrom, ostavljajući dojam izuzetne životnosti, glorificirajući ljepotu i gracioznost kretnje, tijela, odnosa muškarca i žene. Raymond je bio nepopravljivi romantičar i estet. Bio je i eksperimentator. On razvija i uvodi tehniku "featheringa" (određivanje ili omekšavanje konture lika serijom finih linija), uvodi četvrtaste balončiće, pa dijaloge bez balončića ....

Alexander Raymond,
u odori bojnika američke mornarice

Nakon Raymonda crtanje Flasha preuzima njegov asistent Austin Briggs, najprije samo dnevne, a poslije, kad Alex odlazi u rat, i nedjeljne nastavke. Briggs je odlično nastavio liniju velikog prethodnika, potpuno zadržavši njegov stil (premda s manje perfekcije). No Briggs je ubrzo napustio crtanje stripova i posvetio se ilustraciji (od koje se i obogatio). Nakon demobilizacije Raymond se više nikada nije vratio svom junaku. Radio je na drugim stripovima ('Rip Kirbyju') sve dok ga nije dohvatila prerana smrt, u jednoj automobilskoj nesreći (6. rujna 1956.).

Nakon Briggsa, 'Flasha Gordona' su crtali Emanuel Mac Raboy (od 1948-67), te Dan Barry, kojem su pomagali Ric Estrada, Frank Frazetta, Ray Kenkel i osobito Al Williamson.

'Flash Gordon' je i danas jedan od najčitanijih svjetskih stripova i ne uočava se da mu popularnost opada, iako je njegov SF-image strogo klasičan, za razliku od mnogobrojnih i poznatih suvremenih ostvarenja.